Sve dok postoji želja za politickom moci, postojace i špijunaža.
Volfgang Kriger, jedan od najboljih poznavalaca tajnih službi, u ovoj knjizi zanimljivo i strucno opisuje njihov nacin delovanja i razvoj tokom tri hiljade godina, pocev od starog Egipta pa do današnjih dana.
Ulogu špijuna u doba Aleksandra Velikog teško možemo da uporedimo sa radom savremenih obaveštajaca koji se oslanjaju na satelite i kompjutere. Mecutim, osnovni principi politike i vojnog delovanja nisu se mnogo promenili. Nepoverenje i osecaj ugroženosti od unutrašnjeg i spoljnjeg neprijatelja - bilo da su uzrokovani stvarnom pretnjom ili su puki proizvod politicke paranoje - osnovna su oruca državne vlasti. Potreba za uhocenjem potencijalnog protivnika radi otkrivanja njegovih namera, planova i sposobnosti posledica je upravo te vrste nesigurnosti. Na takvom politicko-psihološkom temelju nicale su tajne službe i razvijale se u svim epohama.
Otkrica Edvarda Snoudena izmenila su nacin na koji javnost opaža i doživljava tajne službe. Danas je internet njihovo novo bojno polje, a cinjenica da obaveštajne službe svakodnevno narušavaj ljudska i gracanska prava gotovo da se više i ne prikriva...
„Ova izuzetno važna i uzbudljiva knjiga znalacki nas upoznaje sa istorijom obaveštajnih službi i pomaže nam da razumemo njihovu ulogu u strukturama moci.“ Sehepunkte